Hrvatska agencija za hranu je na traženje Ministarstva poljoprivrede izradila Znanstveno mišljenje o mogućnosti jodiranja pustinjske soli, kao znanstvenu i stručnu podlogu za donošenje odluke o njezinu stavljanju na tržište. Zahtjev za odobravanje dala je zagrebačka tvrtka BioROOT d.o.o.
Naime, svu sol na hrvatskome tržištu treba jodirati, sukladno propisima Pravilnika o soli, uz iznimke koje su njime određene.
Ta se sol dobiva u pustinji Lut u Iranu, ima visoki postotak čistoće te sadrži 98,5 % natrijeva klorida i ne sadrži jod. Na popisu je soli koje su izuzete od jodiranja prilikom stavljanja na hrvatsko tržište, piše Agrobiz.
Kako ne postoje znanstveni i stručni dokazi o nemogućnosti jodiranja zbog razloga navedenih u Pravilniku te uzimajući u obzir važnost konzumacije jodirane soli i rezultate istraživanja o učestalosti konzumacije posebnih vrsta soli, proizlazi kako je tu sol potrebno jodirati, tj.nije moguće stavljati na tržište s manjim udjelom joda od propisanoga Pravilnikom.
Radna skupina koja je izradila ovo znanstveno mišljenje preporučuje da se, prilikom davanja odobrenja za stavljanje na tržište, pustinjsku sol mora prethodno jodirati. Za stavljanja na tržište svih vrsta jodiranih soli preporučuje se navesti oznaku roka trajanja te upute za pohranu (čuvati na suhom i tamnom mjestu) kako bi se smanjila degradacija joda uslijed vanjskih utjecaja.
Nadalje se preporučuje da se za stavljanja na tržište svih vrsta soli koje se ne moraju jodirati zbog razloga navedenih u Pravilniku na pakiranju istakne navod „nejodirana sol“ te stavi upozorenje o opasnostima koje uzrokuje manjak joda.
Vlasnica i direktorica tvrtke BioROOT Sanja Levak kaže kako su zahtjev za stavljanje na tržište ove izuzetno kvalitetne soli predali još prije godinu i pol dana.
"Jako ste me iznenadili jer već dugo čekamo da dobijemo dozvolu za uvoz. Ova sol je jako tražena u Europi, sa njom sam se upozanala u Austriji i ima jako dobre učinke za bubrege, po svojim svojstvima bolja je i od himalajske soli", kaže Levak za Agrobiz.
Kako je objasnila, za početka će ići na uvoz manjih količina u različitim oblicima od sitno mljevene, do grumena, a ako se pokaže dobra i dobije podršku potrošača na tržištu, u planu je i već uvoz, zaključuje Levak.
